Prije izuma mehaničkih satova jedini čovjekov sat bilo je Sunce. Ljudi su doslovce pogađali vrijeme promatrajući kako se Sunce kreće po nebu. Doba dana su mogli lako odrediti, ali teško je bilo odrediti i vrijeme između jutra, podneva i večeri. Kada su uočili da se i sunčeva sjena pomiče tijekom dana shvatili su da tako mogu lakše utvrditi točno vrijeme. Tako su nastali sunčani satovi.

Povodom obnavljanja statusa Eko škole, 14. svibnja je ispred naše škole izrađen sunčani sat. Anamaletički sunčani sat, kakav je stručan naziv ove vrste sunčanog sata, nastao je na inicijativu profesorice Ane Borbaš - Bajivić i uz veliku pomoć profesora Zlatka Kovačevića iz Osnovne škole Vladimir Nazor. Profesor Kovačević je izradio i mjerenja i nacrt za sat, a u procesu iscrtavanja su mu pomogli učenici 4.b, 4.c i 2.d razreda.

Tijekom izrade sata, prema profesorovim uputama, učenici su povlačili okomice i paralele pomoću konopca i mjerne trake. Osim što su se učenici u radu dobro zabavili, uspjeli su saznati i niz zanimljivih informacija o sunčanim satovima i astronomiji općenito. Sat je smješten, kako nam je rekao profesor Kovačević, na idealnom mjestu zbog čega je i predložio da prostor ispred škole nazovemo Sunčevim trgom.

Kod analematičkog sata, poput našega, kao sjenopokazivač ili gnomon služi nam ljudsko tijelo. Satna skala ima satne oznake raspoređene po elipsi u dva reda, a u sredini sata se nalazi datumska skala. Sat je izrađen s dvije boje, plavom i žutom. Dok žuti brojevi na skali predstavljaju vrijeme tijekom ljetnog, plavi nam kazuju sate tijekom zimskog računanja vremena. Uloga datumske skale je određivanje točnog mjesta na koje se treba stati prilikom očitavanja vremena i također je složena od ove dvije boje. Dvanaest označenih polja predstavljaju dvanaest mjeseci u godini.

 Zahvaljujemo se još jednom profesoru Kovačeviću bez čije bismo pomoći ovaj projekt znatno teže ostvarili i nadamo se da će i generacije koje dolaze na Sunčanom trgu"pogledavati" na sat koji im ostavljamo u naslijeđe.